OBAVIJEST
o sufinanciranju umjetnog osjemenjivanja
svinja na području Brodsko-posavske županije

Brodsko-posavska županija sufinancira troškove proizvodnje i dostave sjemena nerastova Centru za stočarstvo d.o.o.  Slavonski Brod koji iznose:

1. 37,50 kn/dozi sjemena, dok naknadu od 75,00 kn/plotkinji veterinarskim ambulantama za obavljanje samog čina osjemenjivanja  snosi sam stočar

1. 25,00 kn/dozi sjemena stočarima-članovima županijske udruge «Slavonski svinjogojac»  koji su obučeni za osjmenjivanje i dolaze po sjeme u Centar, (kontakt osoba: Željko Kucjenić, dipl.ing. stručni savjetnik HZPSS-a na mob: 091/48 82 819).

Umjetno osjemenjivanje svinja obavljat će se na poziv vlasnika plotkinja lokalnoj veterinarskoj ambulanti, a vršit će se sve dok plotkinja ne ostane gravidna.

Edukativno predavanje veterinarske inspekcije Brodsko-posavske županije, uzgajivačima svinja, s temom mjera za suzbijanje svinjske kuge održat će se 20. ožujka 2007. godine (utorak) s početkom u 19,00 sati u prostoru Društvenog doma u Starom Petrovom Selu

Klasična svinjska kuga

O klasičnoj svinjskoj kugi
Klasična svinjska kuga (KSK) je virusna bolest domaćih i divljih svinja. Uzročnik KSK je RNK virus iz roda Pestivirus, porodice Flaviviridae. Opstanak virusa KSK u vanjskoj sredini ovisi o temperaturi, vlažnosti, stupnju kiselosti (pH), te udjelu organske tvari i različitih kemijskih sredstava. Pokusno je dokazano da u sijenu zaštićenom od djelovanja UV zračenja i kiše, virus KSK gubi infektivnost nakon 7 dana, a u gnoju nakon 15 dana. Ovisno u temperaturi, virus KSK ostaje infektivan u vodi od 6 do 24 dana, a njegovom dugom preživljavanju pogoduje okoliš bogat bjelančevinama i niske temperature. Virus KSK u mesu može ostati infektivan pri 4oC i do 85 dana, a u smrznutom mesu do 4 godine. U svježem mesu držanom pri sobnoj temperaturi gubi infektivnost za 3 do 4 dana. U sušenom i dimljenom mesu virus KSK ostaje infektivan od 17 do 188 dana. U središtu salamurene šunke može ga se inaktivirati tek pri temperaturi od 70oC.
Za razliku od njegove postojanosti pri nižim temperaturama, virus KSK je osjetljiv na djelovanje visokih temperatura.


Čimbenici koji doprinose pojavi KSK
Najznačajniji čimbenici rizika za pojavu KSK su:

hranidba svinja napojem (termički neobrađeni otpaci od stola, iz restorana, klaonica, prerada mesa,...);

nekontrolirani promet svinja i proizvoda od mesa svinja;

kontakt s divljim svinjama (direktni/indirektni);

neprovođenje strogih biosigurnosnih mjera na farmi.

Kako prepoznati bolest KSK ?
Znakovi bolesti variraju. Najčešće su svinje promukle, nerado ustaju a kapci su im slijepljeni sasušenim sekretom. Nakon četiri do osam dana od pojave prvih znakova bolesti javljaju se probavne smetnje, suhi kašalj te česte konvulzije i tremor ako je zahvaćen središnji živčani sustav.

Na koži i sluznicama javlja se crvenilo, osip, a potom i cijanoza te nekroza kože, prvenstveno uški i repa. Bređe krmače često pobace. Ponekad znakovi bolesti nestaju, ali nakon prividnog oporavka svinje ugibaju u razdoblju od sto dana. Zbog nespecifične kliničke slike ovaj tijek bolesti je često nazivan atipičnom svinjskom kugom.
Patoanatomski znakovi uključuju krvarenja po: ždrijelu, limfnim čvorovima, bubrezima, mokraćnom mjehuru, slezeni i crijevima.


Kontrola KSK u RH
Od 1. siječnja 2005. godine cijepljenje svinja protiv KSK je zabranjeno. U slučaju izbijanja KSK provodi se usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih svinja na zaraženim gospodarstvima i svih svinja na gospodarstvima koje su bile u direktnom ili indirektnom kontaktu sa svinjama iz zaraženih dvorišta.

Preporuke posjednicima svinja
Trebaju stalno biti svjesni:

• da je hranidba svinja termički neobrađenim napojem (otpatci od stola, restorana, klaonica) važan čimbenik rizika za izbijanje KSK;
• nepovoljnoga statusa KSK u susjednim državama (osobito BiH i Srbija);
• ekonomskih šteta (za posjednike svinja i državu) koje nastaju kao posljedica izbijanja KSK.

Moraju:
• promet svinja obavljati pod kontrolom veterinara;
• provoditi higijenske mjere na farmi (osobito u odnosu osobe i vozila koja dolaze na farmu – biosigurnosne mjere);
• izbjegavati mogući kontakt domaćih i divljih svinja (direktni i indirektni);
• prijaviti promjene ponašanja/simptome bolesti svinja veterinaru, dočim je prije moguće.

Odražava stanje ukupne hrvatske poljoprivrede i gospodarstva. Posebni problemi se javljaju u prodaji poljoprivrednih proizvoda i organiziranju proizvodnje, te u nedostatku preradbenih kapaciteta. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva su prevladavajući dio agrarne strukture. Postojeća struktura poljoprivredne proizvodnje  i korištenja raspoloživih resursa  pokazuje da se nedovoljno koriste komparativne prednosti (sastav i konfiguracija tla, klimatske prilike). Udio voćarstva i povrtlarstva i drugih intenzivnih proizvodnja koje su moguće i na manjim površinama u strukturi obiteljske proizvodnje, ukazuje na nedostatak suvremenih tehničkih i tehnoloških znanja.

Uzimajući u obzir ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta,  udio poljoprivrednih površina Grada sa pripadajućim naseljima u ukupnim poljoprivrednim površinama BPŽ je 4,24%. U strukturi obradivog poljoprivrednog zemljišta  najrasprostranjenije su oranice koje zauzimaju 2.713 ha, što čini 54,85% ukupnih poljoprivrednih površina Grada. Poljoprivredne površine rasprostranjene su većim dijelom u južnom dijelu Grada, ispod autoceste odnosno u naseljima Ljupina, Prvča i Kovačevac. Obradivo poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske sudjeluju sa 23 % u ukupnim obradivim poljoprivrednim površinama na području Grada.

AMBROZIJA

U cilju uklanjanja štetnih utjecaja na zdravlje ljudi, budući je u tijeku cvatnja ambrozije, a pelud ambrozije jedan je od najjačih poznatih alergena, Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva donosi Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije ( "Narodne novine", br.90/06).

Ambrozija  u današnje se vrijeme smatra najvećim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskog rinitisa, s obzirom na to da je njezina pelud najjači peludni alergen. Procjenjuje se da svaki deseti stanovnik Hrvatske boluje od peludne alergije na ambroziju, s tim da je broj oboljelih iz godine u godinu sve veći jer se širi i ambrozija.

Jednogodišnja je biljka, uspravne i razgranate stabljike, koja izraste do 1,5 metara visine. Biljka najviše voli napuštena staništa, poput željezničkih pruga, cesta, puteva te nedovoljno obrađenih zemljišta i polja. Niče u travnju, a cvjetati počinje sredinom srpnja. Biljka proizvodi pelud u golemim količinama (zrela biljka stvara i do osam milijuna peludnih zrnaca). Vrlo je prilagodljiva novom okruženju, a svake godine se širi za 12 kilometara na nova područja.

Zajednička borba
Ako ambrozija raste pojedinačno, treba je iščupati zajedno s korijenom. Za veće površine preporučuje se košnja prije negoli biljka počne cvjetati, i to plitka, nekoliko centimetara od tla. Ako je potrebno, mogu se upotrijebiti i kemijska sredstva.
 Čak i u slučaju da vi ili vaši ukućani ne bolujete od tog ili nekog drugog oblika alergije, obratite pozornost na pojavljivanje te biljke u vašoj okolini. Pokušajte je ukloniti sami. Nikad ne možete biti sigurni da ta neugodna biljka sutra neće i kod vas izazvati neugodne alergijske simptome.